Ivana Crljenko
Biographic Data
| ID | 4046321 |
|---|---|
| NAME | Ivana Crljenko |
| GIVEN NAMES | Ivana |
| FAMILY NAME | Crljenko |
| SIGNATURE | CRLJENKO I |
| AFFILIATIONS | Miroslav Krleža Institute of Lexicography |
| ORCID | 0000-0002-1315-0644 |
| VERIFIED | Yes |
| TOTAL WORKS | 7 |
| TOTAL CITATIONS | 0 |
| AUTHOR COUNT | 7 |
| EDITOR COUNT | 0 |
| FIRST PUBLICATION YEAR | 2012 |
| LATEST PUBLICATION YEAR | 2026 |
| H-INDEX | 0 |
Different languages, different landscapes? Exploring linguistic differences in landscape conceptualizations
The goal of the research was to assess whether landscape conceptualization systematically differed across European languages in the context of the linguistic relativity debate. We examined the generalizability of previous findings and evaluated the limits of used methodologies, drawing on a large and diverse sample of 14 languages across 5 linguistic families in Eastern Europe (Slavic, Baltic, Uralic, Romance, Hellenic). Participants were asked t…
Official and unofficial in urban toponymy: Names of geographical objects in Zagreb
The paper presents some characteristics of the official and unofficial Zagreb urbanonymy from a cultural-geographical perspective. Streets, squares, parks, riverbanks, districts, as well as administrative, military, health, educational, scientific, cultural, sports and social facilities have official names. Some also have nicknames. The names of streets, squares, and parks can reflect the dialectal forms of the Kajkavian dialect. Residential and …
Značenje Atlasa svijeta Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u hrvatskoj atlasnoj kartografiji
Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavljuje geografske atlase opće namjene od 1960-ih. Najzapaženiji je Atlas svijeta objavljen u sedam izdanja, pod vodstvom više glavnih redaktora/urednika, koji su uglavnom zadržali početnu koncepciju atlasa, ali su unijeli nove uredničke ideje i stilove. Jedini je potpuno domaći atlas svijeta, komercijalno među najuspješnijim zavodskim izdanjima i jedan od najraširenijih atlasnih priručnika u Hrvatskoj. Pre…
Analiza uporabe hrvatskih egzonima s obzirom na obilježja geografskoga objekta
Uporaba egzonima jedan je od najranijih izazova za stručnjake koji se na međunarodnoj razini bave geografskim imenima. Prevladavajuće je motrište da egzonimi ometaju međunarodnu komunikaciju pa njihovu uporabu treba smanjiti. Drugo je mišljenje da su egzonimi sastavni dio rječnika jezične zajednice koja ih stvara i rabi, važan su dio njezina kulturnog nasljeđa i identiteta te ih ne treba zanemarivati. U novije se vrijeme učvršćuje ideja o srednje…
Periferni gradski tekst. Ulično nazivlje i spomenici zagrebačke Dubrave u semiotičkoj perspektivi
Gradski tekst, shvaćen semiotički, jest znakovna struktura sa složenim socijalno-komunikativnim funkcijama i kodovima koji omogućuju komunikaciju između pošiljatelja i primatelja poruke, odnosno između javnosti
Laura Šakaja, Uvod u kulturnu geografiju
Migracijska i etnička obilježja stanovništva kao čimbenici promjene kulturnoga pejzaža zagrebačke Dubrave
Migracijska i etnička obilježja stanovništva, uz opće kretanje, naseljenost, dobnu, socioekonomsku, rasnu, pa čak i spolnu strukturu stanovništva, utječu na promjenu kulturnoga pejzaža nekoga područja. Pokazuje se to na primjeru zagrebačke Dubrave analizom osnovnih demografskih pokazatelja i njihovih odraza u vidljivome prostoru. Studijom slučaja istražen je utjecaj Janjevaca na dio pejzaža Dubrave, preciznije na trgovačku Konjščinsku ulicu. Istr…
No prominent works on this page.
Migracijska i etnička obilježja stanovništva kao čimbenici promjene kulturnoga pejzaža zagrebačke Dubrave
Migracijska i etnička obilježja stanovništva, uz opće kretanje, naseljenost, dobnu, socioekonomsku, rasnu, pa čak i spolnu strukturu stanovništva, utječu na promjenu kulturnoga pejzaža nekoga područja. Pokazuje se to na primjeru zagrebačke Dubrave analizom osnovnih demografskih pokazatelja i njihovih odraza u vidljivome prostoru. Studijom slučaja istražen je utjecaj Janjevaca na dio pejzaža Dubrave, preciznije na trgovačku Konjščinsku ulicu. Istr…
Laura Šakaja, Uvod u kulturnu geografiju
Periferni gradski tekst. Ulično nazivlje i spomenici zagrebačke Dubrave u semiotičkoj perspektivi
Gradski tekst, shvaćen semiotički, jest znakovna struktura sa složenim socijalno-komunikativnim funkcijama i kodovima koji omogućuju komunikaciju između pošiljatelja i primatelja poruke, odnosno između javnosti
Analiza uporabe hrvatskih egzonima s obzirom na obilježja geografskoga objekta
Uporaba egzonima jedan je od najranijih izazova za stručnjake koji se na međunarodnoj razini bave geografskim imenima. Prevladavajuće je motrište da egzonimi ometaju međunarodnu komunikaciju pa njihovu uporabu treba smanjiti. Drugo je mišljenje da su egzonimi sastavni dio rječnika jezične zajednice koja ih stvara i rabi, važan su dio njezina kulturnog nasljeđa i identiteta te ih ne treba zanemarivati. U novije se vrijeme učvršćuje ideja o srednje…
Značenje Atlasa svijeta Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u hrvatskoj atlasnoj kartografiji
Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavljuje geografske atlase opće namjene od 1960-ih. Najzapaženiji je Atlas svijeta objavljen u sedam izdanja, pod vodstvom više glavnih redaktora/urednika, koji su uglavnom zadržali početnu koncepciju atlasa, ali su unijeli nove uredničke ideje i stilove. Jedini je potpuno domaći atlas svijeta, komercijalno među najuspješnijim zavodskim izdanjima i jedan od najraširenijih atlasnih priručnika u Hrvatskoj. Pre…
Official and unofficial in urban toponymy: Names of geographical objects in Zagreb
The paper presents some characteristics of the official and unofficial Zagreb urbanonymy from a cultural-geographical perspective. Streets, squares, parks, riverbanks, districts, as well as administrative, military, health, educational, scientific, cultural, sports and social facilities have official names. Some also have nicknames. The names of streets, squares, and parks can reflect the dialectal forms of the Kajkavian dialect. Residential and …
Different languages, different landscapes? Exploring linguistic differences in landscape conceptualizations
The goal of the research was to assess whether landscape conceptualization systematically differed across European languages in the context of the linguistic relativity debate. We examined the generalizability of previous findings and evaluated the limits of used methodologies, drawing on a large and diverse sample of 14 languages across 5 linguistic families in Eastern Europe (Slavic, Baltic, Uralic, Romance, Hellenic). Participants were asked t…
Philosophy (4 works) · Humanities (3 works) · Physics (3 works) · Linguistics, Language Diversity, and Identity (2 works) · Regional Development and Management Studies (2 works) · Archaeology (1 works) · Categorization, perception, and language (1 works) · Central European Literary Studies (1 works) · Cognition (1 works) · Conceptualization (1 works)