Obilježja nativnog oglašavanja na najčitanijim hrvatskim internetskim portalima

Bibliographic Data

ID12522857
AuthorsDavor Trbušić (0000-0001-9896-8412, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu), Dražen Maleš (0000-0001-6595-6714, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu), Luka Šikić (0009-0006-3519-0272, Catholic University of Croatia)
Year2024
Volume30
Issue1
Pages153-176
Publication date2024-06-24
Open AccessYes
TypeARTICLE
VenueMedijska istraživanja (JOURNAL)
Journal identifiersISSN: 1330-6928 • E-ISSN: 1846-6605
PublisherNaklada Medijska istraživanja (PUBLISHER • HR)
DOI10.22572/mi.30.1.6
OpenAlexW4400302194
LanguageEN
Citations received1
References cited11

Nativno oglašavanje sve je zastupljeniji alat tržišne komunikacije organizacija i brendova. Riječ je o sadržaju oblikovanom na način da nalikuje uredničkom, dakle ostalim novinarskim formama (primarno vijestima), s ciljem privlačenja čitatelja prilagođenim uređivačkim sadržajem, uz istovremeno promoviranje brenda oglašivača, njegovih proizvoda i vrijednosti. To je posebice prisutno u suvremenom digitalnom okruženju, gdje su ti tzv. hibridni oblici medijskog sadržaja najvidljiviji, pri čemu se izdvajaju sponzorirani sadržaj, sadržajni marketing, brend novinarstvo te nativno oglašavanje koje je u srži ovog rada. Cilj je istraživanja utvrditi osnovna obilježja nativnog oglašavanja na odabranim najčitanijim internetskim portalima u Republici Hrvatskoj, na kojima je uz ljudsku obradu teksta primijenjena strojna analiza sadržaja nad 543 identificirana članka. Rezultati analize pokazali su kako je ICT industrija najzastupljenija industrija među oglašivačima i da nativni sadržaj u hrvatskom medijskom prostoru primarno nastaje unutar medijske kuće te da ga potpisuju specijalizirani marketinški timovi. Većina oglasa u uzorku hrvatskih internetskih portala pridržavala se uzusa dobre, ali i obvezujuće prakse jasnog označavanja oglašivača, dok u slučaju portala 24sata.hr to nije bio slučaj. Najveći broj nativnih oglasa dosegnuo je između 10 i 20 tisuća te između 5 i 10 tisuća čitatelja pa se unatoč tomu što je riječ o najučinkovitijem obliku online oglašavanja u digitalnim medijima, otvara pitanje može li se isto ustvrditi i u hrvatskom kontekstu. Zaključno, nativni oglasi na hrvatskim internetskim portalima pretežno imaju subjektivno pozitivan sentiment, no postoje varijacije svojstvene pojedinim industrijama. Tako je sentiment oglasa u ICT i financijskoj industriji pretežito pozitivan, dok u zdravstvenoj industriji prevladava subjektivno negativan sentiment

Art · Croatian · Humanities · Physics · Political science · Digital Communication and Language · Digital Marketing and Social Media · Media Studies and Communication · Philosophy

Tools

Open DOIOpen Access