Lecturer Attitudes on the Integrated Intercultural Literary Pedagogy for Teaching Public Speaking/Stavovi predavača o integraciji međukulturne metodike nastave književnosti i poučavanja javnoga govorništva

Most research on the link between literary pedagogy and intercultural communicative teaching models often emphasizes the importance of receptive language skills; however, there is a lack of attention to how this integration is applied to productive skills such as speaking. Therefore, this study aimed to investigate the construction of integrated intercultural literary materials for teaching public speaking in Indonesian higher education institutions. Data were collected through semi-structured interviews, observation and focus group discussions using an ethnographic approach. A grounded theory approach was used to analyze the data. The study included 15 lecturers at Indonesian higher education institutions from three regions (West, Central and East). The study yielded a design for the integration of an intercultural literature pedagogy in teaching public speaking which contains five critical requirements: intercultural content, linguistic features, teaching objectives, teaching materials and teaching context. Literary pedagogy was proven to stimulate students‘ understanding of and interaction with other cultures, which improved their public speaking skills. Key words: EFL class; higher education; intercultural communication; literary pedagogy; public speaking--- Sažetak Većina istraživanja o vezi između metodike nastave književnosti i međukulturnih komunikacijskih modela poučavanja često naglašavaju važnost receptivnih jezičnih vještina. S druge strane, malo je studija o tome kako se ta integracija ostvaruje kada je riječ o produktivnim vještinama poput govorenja. Stoga se ovim istraživanjem nastojalo ispitati kreiranje integriranih međukulturnih književnih materijala za poučavanje javnoga govorenja na indonezijskim institucijama visokoga obrazovanja. Podatci su sakupljeni putem polustrukturiranih intervjua, opservacija i rasprava u fokus-grupama, a istraživanje je zasnovano na etnografskom pristupu. Za analizu podataka korišten je utemeljeni teorijski pristup. Studija je obuhvatila 15 predavača iz triju indonezijskih regijea (zapadna, središnja i istočna). Na osnovi rezultata istraživanja stvorena je shemu integrirane metodike nastave književnosti u poučavanju javnoga govorenja koja sadrži pet ključnih elemenata: međukulturni sadržaj, jezična obilježja, ciljeve poučavanja, materijale poučavanja i kontekst poučavanja. Zaključeno je da metodika nastave književnosti može potaknuti učenike na razumijevanje i interakciju s drugim kulturama te poboljšati njihove vještine javnoga govorenja. Ključne riječi: javno govorenje; međukulturna komunikacija; metodika nastave književnosti; nastava engleskoga kao stranoga jezika; visoko obrazovanje

Ethnography · Focus group · Higher education · Indonesian · Intercultural communication · Intercultural relations · Discourse Analysis in Language Studies · Educational Practices and Challenges · EFL/ESL Teaching and Learning