Kultura i sjećanje na rat
Vukovarska bitka i njezini društveni odjeci
Bibliographic Data
| ID | 20497287 |
|---|---|
| Authors | Mateo Žanić (0000-0001-7990-558X, University of Zagreb), Krešimir Kufrin (University of Zagreb), Dražen Živić (0000-0002-5293-568X, Institut Društvenih Znanosti Ivo Pilar) |
| Year | 2016 |
| Volume | 32 |
| Issue | 2 |
| Pages | 245-270 |
| Publication date | 2016-01-01 |
| Open Access | Yes |
| Type | ARTICLE |
| Venue | Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes (JOURNAL) |
| Journal identifiers | ISSN: 1333-2546 • E-ISSN: 1848-9184 |
| Publisher | Institut za istraživanje migracija (PUBLISHER) |
| DOI | 10.11567/met.32.2.4 |
| OpenAlex | W2548938516 |
| Language | EN |
| Citations received | 2 |
| References cited | 4 |
Iz pozicije koja razmatra dinamičan karakter sjećanja u modernosti analiziraju se načini na koje se u Hrvatskoj oblikovala kultura sjećanja na Vukovarsku bitku te koje su se ključne rasprave oko toga vodile. Interpretiranje promjena koje su se događale u produkciji i recepciji sadržaja kulture sjećanja temelji se na dostupnim znanstvenim radovima, pisanju tiska, tumačenju ključnih sadržaja kulture sjećanja (knjiga, filmova i obilježavanja) te rezultatima empirijskog istraživanja provedenog putem intervjua. Smatra se da se pritom može govoriti o tri faze u kojima je kultura sjećanja bila različito aktualizirana. U prvoj fazi, koja se odnosi na godine progonstva (od 1991. do 1998.), dominira tema važnosti pamćenja bitke i prijeratnoga grada kako bi se po povratku prognanog stanovništva grad mogao obnoviti. Premda su se vodile polemike oko toga je li se grad mogao obraniti, je li se mogao prije vratiti pod suverenitet Republike Hrvatske te je li se moglo više učiniti za prognanu populaciju, Vukovar je tijekom devedesetih predstavljan kao ključno mjesto otpora agresiji koja se vodila protiv Hrvatske. U drugoj fazi, od 1998. do 2013., dominirala je ideja pamćenja kao temelja borbe protiv relativizacije istine. Ključno pitanje postaje na koji način kultura sjećanja može prenositi istinu o Vukovarskoj bici i kako se to treba odraziti na društveni poredak u gradu. U trećoj fazi, od 2013., kulturom sjećanja dominira rasprava o značenju Vukovarske bitke za nacionalni identitet i vođenje unutarnje politike. Zaključuje se da pomaci u tumačenju značenja sjećanja na Vukovarsku bitku upućuju na različite aspekte u kojima se očituje važnost kulture sjećanja u suvremenom društvu
Croatian · Linguistics · Balkan and Eastern European Studies · Philosophy
| Citations per year | 0.4 |
|---|---|
| Citation span | 2021 - 2022 (2) |
| Highly cited | No |