Demografsko starenje na hrvatskim otocima
Bibliographic Data
| ID | 20497331 |
|---|---|
| Authors | Ivo Nejašmić (University of Zagreb) |
| Year | 2013 |
| Volume | 29 |
| Issue | 2 |
| Pages | 141-168 |
| Publication date | 2013-01-01 |
| Open Access | Yes |
| Type | ARTICLE |
| Venue | Migracijske i etničke teme / Migration and Ethnic Themes (JOURNAL) |
| Journal identifiers | ISSN: 1333-2546 • E-ISSN: 1848-9184 |
| Publisher | Institut za istraživanje migracija (PUBLISHER) |
| DOI | 10.11567/met.29.2.2 |
| OpenAlex | W2030265118 |
| Language | EN |
| Citations received | 6 |
U radu se analiziraju promjene u sastavu stanovništva hrvatskog otočja prema dobi, upozorava na stupanj ostarjelosti stanovništva, daje prostorna diferencijacija procesa te predočuje perspektiva starenja na razini naselja. Tipizacija stupnja ostarjelosti stanovništva temelji se na bodovnoj vrijednosti i ima sedam tipova. Ukupna otočna populacija u 2011. godini pripada tipu 5 – vrlo duboka starost. Gotovo polovina naseljskog skupa (od ukupno 303 naselja) zahvaćena je najvišim stupnjevima ostarjelosti (tipovi 6 i 7). Utvrđeno je da će četvrtina otočnih naselja postati »mrtva sela« u doglednoj budućnosti; najviše ih je na malim otocima, ali i u unutrašnjosti većih otoka. To su sela koja u svakom pogledu propadaju, u kojima vene i gasi se oblik života kakav poznajemo. Sadašnji ostarjeli seljaci uglavnom su i njihovi posljednji stanovnici. Sve govori da demografska obnova otoka nije moguća sa snagama in situ. Za uspješnu organizaciju života na otocima, malim i velikim, važno je uspostaviti ravnotežu između potreba i mogućnosti, a činjenica je da u tome postoji trajni nerazmjer, koji je posebice dubok na malim otocima. U prevladavanju nepovoljnih demografskih tendencija nužan je senzibilan i selektivan pristup. Stoga je u osmišljavanju strategije razvoja nužno poštovati posebnosti pojedinih otočnih skupina i otoka. Do rješenja problema treba doći djelovanjem lokalne i šire zajednice u sinergiji s relevantnim stručnim i znanstvenim ustanovama. Ako se pak ne nađu rješenja ili mjere ne dadu rezultata, ako se otoke prepusti stihiji depopulacije i senilizacije, dio otočja postat će pustoš. To bi s obzirom na vrijednost tog prostora, čije su bogatstvo prije svega ljudi, bio nedopustivi civilizacijski nazadak
Archaeology · Economics · Geography · Human settlement · Population · Population ageing · Sociology · Demography · Regional Development and Management Studies
Identifikacija prostorno-razvojnih trendova hrvatskih otoka analizom opremljenosti naselja centralnim funkcijama
Satisfaction with the quality of life on Croatian small islands
Žensko iskustvo migracija i starenja – pogled s otokâ
Iseljavanje iz Hrvatske od 1900. do 2001
Bibliografija radova objavljenih u časopisu Migracijske teme / Migracijske i etničke teme (1985. – 2014.)
Utjecaj depopulacije na kulturnu baštinu hrvatskih otoka
| Citations per year | 0.46 |
|---|---|
| Citation span | 2013 - 2018 (6) |
| Highly cited | No |