Ustavni sud definira socijalnu državu

Razmatrajuci odluku Ustavnog suda RH od 12. svibnja 1998. godine kojom je Ustavni sud ukinuo clanke 1., 2., 3., 4. i 6. Zakona o usklađivanju mirovina i drugih novcanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja (Narodne novine br. 20/1997.), u daljem tekstu - Zakon o usklađivanju, autor pristupa analizi nekih odrednica Hrvatske kao socijalne države. U tom kontekstu istice se da hrvatski Ustav unaprijed ne određuje sadržaj koncepta socijalne države (cl. 1.) i nacela socijalne pravde (cl. 3.). Konkretizacija tih nacela ostavljena je zakonodavcu, a ne sudbenoj niti ustavno-sudbenoj vlasti. Međutim, zakonodavac je u svojoj konkretizaciji ogranicen nacelom socijalne države i socijalne pravde cije granice određuje Ustavni sud. Ustavni sud ne može konkretizirati subjektivna socijalna prava, ali može ocjenjivati sukladnost zakona s nacelom socijalne države i drugim temeljnim vrijednostima ustavnog poretka. U tom kontekstu potrebno je razlikovati interpretaciju Ustava u skladu s nacelom socijalne države i nacelom socijalne pravde od stvaranja i zastite subjektivnih prava. Međutim, neosporno je da interpretacija Ustava i zakona, ukljucujuci i apstraktna temeljna nacela, spada u ustavnosudski djelokrug. Siri problem vezan uz problematiku ustavnosudske zastite socijalnih prava je u tome sto rjesavajuci jednu posve ogranicenu pravnu situaciju Ustavni sud nije u mogucnosti uzeti u obzir složeno gradivo socijalne države, odnosno, odlukom Ustavnog suda nije moguce uvažiti interese onih koji bi trebali sudjelovati u politickom procesu i biti stranke socijalnog sporazuma

Croatian · Linguistics · Political science · Conflict of Laws and Jurisdiction · European and International Law Studies · European Criminal Justice and Data Protection · Philosophy