Decentralizacija socijalnih službi. Nacrt modela
Bibliographic Data
| ID | 6216094 |
|---|---|
| Authors | Vlado Puljiz, Gojko Bežovan (0000-0002-7543-6875), Zoran Šućur (0000-0002-5129-1317), Siniša Zrinščak (0000-0003-3542-0585), Nino Žganec (0000-0003-3916-0127), Ana Balaband (Ministarstvo Gospodarstva) |
| Year | 2003 |
| Volume | 10 |
| Issue | 1 |
| Publication date | 2003-01-01 |
| Peer Reviewed | Yes |
| Open Access | Yes |
| Type | ARTICLE |
| Venue | Revija za socijalnu politiku (JOURNAL) |
| Journal identifiers | ISSN: 1845-6014 • E-ISSN: 1330-2965 |
| Publisher | Pravni Fakultet Sveucilista u Zagrebu (Law School of the University of Zagreb) (PUBLISHER) |
| DOI | 10.3935/rsp.v10i1.140 |
| OpenAlex | W2050893524 |
| Language | EN |
| Citations received | 1 |
Republika Hrvatska ima izrazito centralizirani sustav socijalne skrbi, pa tako i socijalnih službi. Centralizaciju su najvise uzrokovale ratne prilike i tranzicija u tržisnu ekonomiju, koje su osjetno povecale siromastvo i druge oblike socijalne ugroženosti stanovnistva. Danas se u promijenjenim, donekle stabiliziranim prilikama, nužno namece potreba reforme sustava socijalne skrbi. U tome decentralizacija socijalnih službi predstavlja bitnu komponentu. Reforma bi trebala omoguciti da korisnici, umjesto objekta, postanu subjekt sustava socijalne skrbi. To znaci da se njihove potrebe trebaju artikulirati u lokalnoj zajednici i da korisnici ravnopravno s drugim akterima sudjeluju u kreiranju i primjeni socijalnih programa. Decentralizacija podrazumijeva lokalno socijalno planiranje, pluralizam aktera socijalne politike i aktivnu ulogu korisnika. Radi ostvarivanje svojih programa, socijalne službe se moraju horizontalno povezivati sa službama zaposljavanja, zdravstvene zastite, obrazovanja, pravosuđa. Razumljivo je da jos uvijek postoje snažne prepreke decentralizaciji socijalnih službi, ali isto tako postoje znacajni poticaji za decentralizaciju, o cemu se govori u ovom prilogu. Decentralizaciju treba izvoditi postupno, uz primjenu u eksperimentalnim jedinicama, promovirajuci dobru praksu, sto bi pomoglo u pronalaženju prikladnih rjesenja. U radu se predlaže raspodjela osnovnih nadležnosti između triju razina odlucivanja u sustavu socijalnih službi: sredisnje i županijske razine te razine opcina i gradova, kao i pravce buducih promjena
Croatian · Linguistics · Global Socioeconomic and Political Dynamics · Philosophy · Regional Development and Management Studies · Regional Development and Policy
| Unique citing works | 1 |
|---|---|
| Citations per year | 0.13 |
| Citation span | 2018 - 2018 (1) |
| Citation velocity | historical |
| Highly cited | No |
| Citation types | Neutral: 1 |