Mogućnosti decentralizacije u socijalnoj politici i nove uloge lokalnih vlasti
Bibliographic Data
| ID | 6216442 |
|---|---|
| Authors | Gojko Bežovan (0000-0002-7543-6875), Siniša Zrinščak (0000-0003-3542-0585) |
| Year | 2001 |
| Volume | 8 |
| Issue | 3 |
| Publication date | 2001-03-01 |
| Open Access | Yes |
| Type | ARTICLE |
| Venue | Revija za socijalnu politiku (JOURNAL) |
| Journal identifiers | ISSN: 1845-6014 • E-ISSN: 1330-2965 |
| Publisher | Pravni Fakultet Sveucilista u Zagrebu (Law School of the University of Zagreb) (PUBLISHER) |
| DOI | 10.3935/rsp.v8i3.197 |
| OpenAlex | W2055522309 |
| Language | EN |
| Citations received | 3 |
Za razliku od vecine drugih postkomunistickih zemalja, Hrvatska je naslijedila relativno decentralizirani sustav socijalne skrbi. On je uz to, kao integrativan dio socijalistickog sustava vlasti, bio i vrlo birokratiziran. Pod utjecajem rata i drugih specificnosti hrvatskoga drustvenog razvoja, pocetkom 90-ih godina 20. stoljeca taj sustav postaje izrazito centraliziran i kao takav funkcionira punih deset godina. Istodobno, a ponajvise nakon stupanja na snagu novoga Zakona o socijalnoj skrbi 1998. godine, u gradovima Hrvatske (osobito vecima) razvijaju se dodatni (paralelni) programi socijalne skrbi. Pocetkom 2000. Vlada RH najavljuje a u 2001. godini i zapocinje s postupnom decentralizacijom sustava socijalne skrbi. Aktualnu politiku decentralizacije autori razmatraju iz nekoliko kutova. Ona se, ponajprije, smjesta unutar aktualne krize socijalne države i razvoja kombiniranog modela socijalne politike. Tu se osobito važnim pokazuje primjena nacela supsidijarnosti, tj. njegova nedovoljna recepcija u Hrvatskoj. Potom se detaljno izlažu rezultati istraživanja o socijalnoj politici u gradovima Hrvatske. Prikupljanje podataka provedeno je na osnovi razgovora s odgovornim osobama u gradskim uredima za socijalnu skrb, putem analize socijalnih programa gradova, popunjenih upitnika iz 74 grada, te intervjua s voditeljima ureda za socijalnu skrb u cetiri najveca hrvatska grada. Na osnovi ovoga istraživanja raspravlja se o problemima i mogucnostima daljnje decentralizacije sustava socijalne skrbi. Osobito se upozorava na to da decentralizacija mora biti osmisljena kao dio procesa demokratizacije, da mora mobilizirati sve resurse lokalnih sredina, da mora postojati mnogo veca koordinacija između razlicitih razina vlasti (centralne, regionalne, lokalne) i razlicitih dionika (državnih, neprofitnih i profitnih), a govori se i opasnostima razlicite razine socijalnih prava na razlicitim podrucjima Hrvatske. Decentralizaciju treba osmisliti i provesti na nacin da doprinese efikasnosti sustava. Na kraju se analiziraju i najnovija zakonska rjesenja kojima se u Hrvatskoj sredinom 2001. godine zapocelo s postupnom decentralizacijom u podrucju sustava socijalne skrbi
Croatian · Political science · Hungarian Social, Economic and Educational Studies · Philosophy · Regional Development and Management Studies · Regional Development and Policy
| Citations per year | 0.27 |
|---|---|
| Citation span | 2015 - 2022 (8) |
| Highly cited | No |