Socijalni i gospodarski aspekti uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

Reforma mirovinskog osiguranja pridonijela je financijskom stabiliziranju i usklađivanju mirovinskog sustava s gospodarskim i nepovoljnim demografskim kretanjima. Uvođenjem trodijelnog mirovinskog sustava, težiste reforme u znacajnoj se mjeri stavilo, uz socijalne, na makroekonomske i financijske ucinke mirovinskog sustava – razvoj tržista kapitala i djelotvorniju alokaciju kapitala, povecanje domace stednje i gospodarski rast. Cilj rada je analiza socijalnih i gospodarskih ucinaka mirovinske reforme, s težistem na mirovinama ostvarenim u obveznom mirovinskom osiguranja na temelju međugeneracijske solidarnosti ili 1. stupu i obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane stednje ili 2. stupu, te projekciji buducih kretanja. Ako se ne promijene zakoni koji uređuju prava i obveze osiguranika, procjenjuje se da ce mirovine iz dva stupa i dugorocno biti u prosjeku manje od mirovina ostvarenih samo u jednodijelnom mirovinskom sustavu. Stoga je evidentno da su potrebne korekcije određenih parametara o kojima ovisi razina mirovina i troskovi u reformiranom mirovinskom sustavu. Moguce mjere za povecanje ukupnih mirovina osiguranika 2. stupa su povecanje stope doprinosa za 2. stup, povecanje osnovne mirovine koju osiguranici 2. stupa ostvaruju u 1. stupu, ili kombinacija te dvije mjere. Ocjenjuje se da, radi povecanja do sada ostvarenih i mirovina koje ce se iz oba stupa ostvariti sljedecih petnaestak godina, u svakom slucaju treba povecati osnovnu mirovinu. Povecanje stope doprinosa za 2. stup zahtijeva sljedecih desetljeca znatno vece troskove od troskova povecanja osnovne mirovine, ali bi dugorocno omogucilo postizanje ukupno vece mirovine, te razvoj tržista kapitala i povecanje domace stednje. Stoga je za državu najskuplja, ali za razinu mirovina iz dvodijelnog sustava najefikasnija određena kombinacija povecanja osnovne mirovine i povecanja stope doprinosa za 2. stup. Na taj nacin povecala bi se socijalna sigurnost osiguranika u reformiranom mirovinskom sustavu i zadržale pozitivne znacajke mirovinske reforme. Međutim, navedeno rjesenje zahtijeva velike troskove, pa njegovi modaliteti i dinamika provedbe ovise o fiskalnim mogucnostima države u srednjorocnom i dugorocnom razdoblju

Croatian · Linguistics · Economic Issues in Ukraine · Global Socioeconomic and Political Dynamics · Philosophy · Regional Development and Management Studies