Izbjeglice i izbjegličke studije
Bibliographic Data
| ID | 6216606 |
|---|---|
| Authors | Milan Mesić (0009-0006-1121-5025, corresponding author) |
| Year | 1994 |
| Volume | 1 |
| Issue | 2 |
| Publication date | 1994-02-01 |
| Open Access | Yes |
| Type | ARTICLE |
| Venue | Revija za socijalnu politiku (JOURNAL) |
| Journal identifiers | ISSN: 1845-6014 • E-ISSN: 1330-2965 |
| Publisher | Pravni Fakultet Sveucilista u Zagrebu (Law School of the University of Zagreb) (PUBLISHER) |
| DOI | 10.3935/rsp.v1i2.595 |
| OpenAlex | W2048226584 |
| Language | EN |
| Citations received | 2 |
Pravna zastita ruskih izbjeglica nakon oktobarske revolucije u Rusiji prvo je izbjeglicko pravo kojim se pocinje baviti međunarodna zajednica konstituirana oko Lige naroda. „Nansenova putovnica“ prvi je korak u tretiranju pojedinaca (izbjeglica) kao subjekata međunarodnog prava. Autor prati razvitak međunarodnog izbjeglickog prava u kontekstu glavnih izbjeglickih pokreta u dvadesetom stoljecu. Autor posebno komentira nastavak Ženevske konvencije o statusu izbjeglica (1951), cije je određenje pojma izbjeglice, s univerzalnom primjenom, garantiranom Protokolom iz 1967, i danas na snazi. Nakon liberalnih uspona međunarodnog izbjeglickog zakona sezdesetih i sedamdesetih godina, od sredine osamdesetih bogati svijet pocinje uvoditi sve restriktivnije mjere u politici primitka izbjeglica i azilanata, a svjetski izbjeglicki sustav nasao se u dubokoj krizi. U drugom dijelu rada autor naznacuje multidisciplinarni korpus izbjeglickih studija koje se konstituiraju kao posebno podrucje istraživanja u zadnja dva desetljeca. Osnovani su specijalizirani instituti, pokrenuti specijalizirani casopisi za problematiku izbjeglica, a izbjeglicke studije na pojedinim svjetskim sveucilistima dobile su i akademski status. Autor zatim ukazuje na opasnost klijentalnog položaja istraživaca na ovom podrucju spram narucitelja istraživanja – državnih ustanova i humanitarnih agencija pomoci i zalaže se za autonomna znanstvena istraživanja. Zadnji dio rada posvecen je hrvatskoj izbjeglickoj krizi. U njezinu teorijskom objasnjenju autor primjenjuje model kompetitivnog formiranja nacije-države, upozoravajuci na hrvatske specificnosti. Na tragu ideje sugerirane u svjetskoj izbjeglickoj literaturi, da za sociolosku analizu ne mogu biti zadovoljavajuce dihotomne pravne kategorije izbjeglice-neizbjeglice, Mesic je, s osloncem na vlastita empirijska istraživanja, koncipirao sest tipova izbjeglica odnosno raseljenih osoba
Croatian · Linguistics · European Politics and Security · Philosophy · Post-Soviet Geopolitical Dynamics
| Citations per year | 0.25 |
|---|---|
| Citation span | 2018 - 2021 (4) |
| Highly cited | No |