Socijalna pravda kako je vide “siromašni” i “bogati” hrvatski radnici

U clanku je prikazan dio rezultata opsežnijeg istraživanja pod naslovom “Hrvatsko radnistvo i socijalna pravda”. U prvome dijelu ispitanici su najprije ocijenili važnost, a potom dosadasnju ostvarenost 10 “najvisih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske” (cl. 3 Ustava). Rezultati pokazuju da hrvatsko radnistvo u vrlo visokom stupnju prihvaca sve ustavne vrednote (u mogucem rasponu od 1 do 5 zajednicka a. s. = 4,59), ali da je vrlo kriticno u ocjeni njihove ostvarenosti (2,55). Socijalna pravda treca je po rangu prihvacenosti (4,72), a posljednja po ocjenama ostvarenosti (1,99). Radnici koji, po vlastitoj ocjeni, žive losije od prosjeka i losije nego prije rata u prosjeku vise prihvacaju socijalnu pravdu i strože ocjenjuju njezinu ostvarenost, ali razlike u odnosu na one koji žive bolje od prosjeka i bolje nego prije rata nisu velike ni onda kad su statisticki znacajne. U drugom dijelu istraživanja ispitana je prihvacenost sest “nacela socijalne pravde”. Rezultati pokazuju da i “subjektivno bogatiji” i “subjektivno siromasniji” najvise prihvacaju nacelo jednakih sansi, a najmanje nacelo jednakosti zarada, ali siromasniji potonjem nacelu daju nesto vise ocjene. Rezultati pokazuju i to da su razlike između “siromasnih” i “bogatih” nesto (ne mnogo) vece kad se vlastiti sadasnji životni standard uspoređuje s predratnim, nego kad se uspoređuje s prosjekom

Croatian · Linguistics · Employment and Welfare Studies · Hungarian Social, Economic and Educational Studies · Philosophy · Regional Development and Management Studies