Socijalna skrb u Hrvatskoj od 2000. do 2004. Analiza pokazatelja stanja i razvoja
Bibliographic Data
| ID | 7368091 |
|---|---|
| Authors | Živko Jurčević (Ministry of Health, corresponding author) |
| Year | 2005 |
| Volume | 12 |
| Issue | 3 |
| Publication date | 2005-12-08 |
| Open Access | Yes |
| Type | ARTICLE |
| Venue | Revija za socijalnu politiku (JOURNAL) |
| Journal identifiers | ISSN: 1845-6014 • E-ISSN: 1330-2965 |
| Publisher | Studijski centar socijalnog rada (PUBLISHER • HR) |
| DOI | 10.3935/rsp.v12i3.94 |
| OpenAlex | W2170061408 |
| Language | EN |
| Citations received | 1 |
Među najvažnije promjene koje su se dogodile u sustavu socijalne skrbi u petogodisnjem razdoblju 2000. – 2004. godine valja ponajprije uvrstiti strukturne promjene na tržistu socijalnih usluga institucijskog tipa. Visegodisnja asimetrija između ponude i potražnje, koja se ocitovala u izrazitom nedostatku smjestajnih mjesta i snažno naglaseni interes nedržavnih subjekata imali su za posljedicu osnivanje i pustanje u rad 73 nova nedržavna doma, od cega 47 za starije i nemocne osobe. Cinjenica, da su osnivaci i vlasnici 37 domova socijalne skrbi za starije i nemocne osobe, fizicke osobe (privatnici) govori o prilicno razvijenom svojevrsnom neovisnom poduzetnistvu u socijalnoj skrbi. Državnu materijalnu socijalnu pomoc primalo je u Hrvatskoj krajem 2004. godine 257.335 osoba ili 5,8 % stanovnika. Istodobno je ispod praga rizika od siromastva živjelo 741.056 osoba ili 16,7 % stanovnika. To znaci da je državnu socijalnu pomoc dobivalo 34,7 % osoba, cija su novcana i naturalna primanja bila niža od praga rizika od siromastva. Osnovano se može pretpostaviti da bi državnu socijalnu pomoc trebalo osigurati sirem krugu korisnika. Međutim, mora se ukazati i na prijeku potrebu vece uloge jedinica lokalne i podrucne samouprave, organizacija civilnog drustva i drugih pružatelja socijalne pomoci. U 2004. godini utroseno je za socijalnu skrb, putem Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, ukupno 2.219.109.787 kuna ili 1,07% BDP-a, od cega najvise na pomoci (potpore) i naknade – 1.480.357.446 kuna. Time je zastupljenost ovih pomoci u BDP-u porasla s 0,59% u 2000. na 0,71% u 2004. godini. To je odraz strukturnih promjena u državnim izdatcima za socijalnu skrb, nastalih u prvom redu zbog porasta broja korisnika socijalnih potpora i izvrsenog prijenosa određenih funkcija socijalne skrbi s državne razine na županije. Iznos prosjecne mjesecne pomoci za uzdržavanje po korisniku predstavlja 38% mjesecnog iznosa praga rizika od siromastva koji ukljucuje novcana i naturalna primanja. Efektivni je disparitet nesto manji, jer jedan dio korisnika pomoci za uzdržavanje ostvaruje uz tu pomoc i druge dohotke u dopustenim okvirima i / ili druge socijalne potpore. Opcenito uzevsi, državna socijalna pomoc zajedno s inim socijalnim potporama, koje osiguravaju drugi subjekti, uz vlastite dohotke korisnika i obiteljsku solidarnost, morala bi osigurati podmirenje egzistencijskog minimuma. Ipak, povrh svega ostaje nepobitna cinjenica da dolican porast socijalne sigurnosti ima svoje ishodiste u gospodarskom razvitku. To je, dakle, temeljna odredbenica cjelokupnog, pa tako i buduceg socijalnog razvoja
Croatian · Humanities · Linguistics · Physics · Global Socioeconomic and Political Dynamics · Intergenerational Family Dynamics and Caregiving · Philosophy
| Citations per year | 0.06 |
|---|---|
| Citation span | 2010 - 2010 (1) |
| Highly cited | No |