Socijalne inovacije kao doprinos jačanju socijalne kohezije i ublažavanju socijalne krize u europskim urbanim socijalnim programima
Bibliographic Data
| ID | 7998619 |
|---|---|
| Authors | Danijel Baturina (0000-0002-9063-305X), Gojko Bežovan (0000-0002-7543-6875, University of Zagreb, corresponding author), Jelena Matančević (0000-0003-2807-133X) |
| Year | 2016 |
| Volume | 23 |
| Issue | 1 |
| Publication date | 2016-04-11 |
| Open Access | Yes |
| Type | ARTICLE |
| Venue | Revija za socijalnu politiku (JOURNAL) |
| Journal identifiers | ISSN: 1845-6014 • E-ISSN: 1330-2965 |
| Publisher | Studijski centar socijalnog rada (PUBLISHER • HR) |
| DOI | 10.3935/rsp.v23i1.1279 |
| OpenAlex | W2337266718 |
| Language | EN |
| Citations received | 3 |
| References cited | 12 |
U radu se razmatra potencijalni doprinos socijalnih inovacija jacanju socijalne kohezije i ublažavanju ucinaka krize. U politikama i programima financiranja Europske unije socijalne inovacije prepoznaju se kao važan doprinos jacanju socijalne kohezije, koja slabi uslijed krize i povecane socijalne ranjivosti. Istovremeno, pokazuje se da su socijalne inovacije u hrvatskom kontekstu i dalje slabo poznat koncept priređivacima politika, strucnjacima i siroj javnosti. Nalazi i zakljucci rada temelje se na empirijskom istraživanju provedenom u okviru međunarodnog FP7 projekta WILCO – Welfare Innovations at Local Levels in Favour of Cohesion, unutar kojeg su studirani izabrani gradovi (u Hrvatskoj su to bili Zagreb i Varaždin); obilježja njihovih socijalnih sustava te su analizirani identificirani primjeri socijalnih inovacija. Lokalni socijalni sustavi gradova u istraživanju tek djelomicno odražavaju karakteristike nacionalnih socijalnih režima, a otvorenost i podrska lokalnih vlasti kljucna je za razvoj i održivost socijalnih inovacija. Vecina istraživanih inovacija je u podrucju usluga, iako se inovacije prepoznaju i u inovativnim instrumentima regulacije i socijalnih prava, novim oblicima vladavine te novim modalitetima rada i financiranja organizacija te one mogu utjecati na postupne promjene samih lokalnih socijalnih sustava. U hrvatskom kontekstu razlikujemo tri tipa socijalnih inovacija: (1) inovacije koje nastaju u javnom sektoru, uz podrsku strucnjaka izvan sektora, (2) inovacije koje dolaze iz inozemstva, kao rezultat inozemnih financijskih programa te (3) inovacije koje dolaze iz civilnog drustva, temeljem samoorganizacije građana. Dok se u primjerima nekih zapadnoeuropskih gradova javni sektor sa svojim profesionalnim kapacitetima prepoznaje kao važan proizvođac socijalnih inovacija, u Hrvatskoj prijasnja iskustva te istraživanja provedena u projektu sugeriraju da vecina socijalnih inovacija dolazi iz civilnog drustva, pri cemu je razina kulturnog i socijalnog kapitala važan preduvjet razvoja i uspjeha inovacija
Humanities · Physics · Political science · Fiscal Policy and Economic Growth · Local Government Finance and Decentralization · Philosophy · Regional Development and Policy
Social innovation
Towards A Social Investment Welfare State?Ideas, Policies and Challenges
New Risks, New Welfare
The Strange Non-Death of Neoliberalism
Social exclusion and macro-economic policy in Europe
Cities between Competitiveness and Cohesion
Social Innovation and Civil Society in Urban Governance
New Challenges for Urban Governance
Social Vulnerability in European Cities
The politics of the new social policies
Socijalni i ekonomski konflikti u razvoju tranzicijskih zemalja
| Citations per year | 0.33 |
|---|---|
| Citation span | 2017 - 2020 (4) |
| Highly cited | No |