Treba čuti, vidjeti i dotaknuti

Može li etnografija razgraditi naracije straha

Bibliographic Data

ID6014164
AuthorsRenata Jambrešić Kirin (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, corresponding author)
Year2022
Volume52
Issue45
Pages3-80
Publication date2022-12-21
Peer ReviewedYes
Open AccessYes
TypeARTICLE
VenueEtnološka tribina (JOURNAL)
Journal identifiersISSN: 0351-1944 • E-ISSN: 1848-9540
PublisherCroatian Ethnological Society (PUBLISHER • HR)
DOI10.15378/1848-9540.2022.45.01
OpenAlexW4312098494
LanguageEN
References cited22

Rad tematizira društvene, spoznajne i afektivne posljedice razornog potresa koji je pogodio područje Banije 29. prosinca 2020. godine. Prirodna nepogoda se ne razumijeva samo kao katastrofa nego i kao svojevrsna katarza koja je otkrila slojeve političkog zanemarivanja, teške prošlosti i duboke povezanosti čovjeka s prirodom. Autorica interpretira (posredovane i etnografski zabilježene) osobne naracije o prirodnoj nepogodi, ruinizaciji i regeneraciji, solidarnosti i međusobnom razumijevanju kao temelj za oblikovanje novih afektivnih zajednica i pokretanje procesa kojima se razgrađuju nacionalne (i nacionalističke) naracije i postiže osnaživanje zajednice. Metodološki okvir rada obuhvaća participativnu etnografiju, teorije usmenog pripovijedanja (Bausinger 2018 [1958]; Borland 2021; Bošković-Stulli 1984; Ranke 2018 [1967]; Rudan 2020, Shuman 2005), osjetilnu etnografiju (Bendix 2000, 2005) i ekološku spoznaju “duboke međuovisnosti čovjeka i svih stvari koje ga okružuju” (da Silva i Neuman 2018). Autorica zaključuje da seljani, kohabitirajući s prirodom, ali i oviseći o njoj, na jedinstvenom iskustvu nepogode grade smisao tako što uspoređuju ovu katastrofu s drugim primjerima ljudske patnje i oblikuju je u narativni obrazac koji “od alegorijskog čini osobno, od lokalnog kozmičko” iskustvo (Shuman 2005

Physics · Regional Development and Management Studies

Tools

Open DOIOpen Access