Poteškoće u zapošljavanju osoba starije dobi
Bibliographic Data
| ID | 6216470 |
|---|---|
| Authors | Nada Kerovec (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, corresponding author) |
| Year | 2001 |
| Volume | 8 |
| Issue | 3 |
| Publication date | 2001-03-01 |
| Open Access | Yes |
| Type | ARTICLE |
| Venue | Revija za socijalnu politiku (JOURNAL) |
| Journal identifiers | ISSN: 1845-6014 • E-ISSN: 1330-2965 |
| Publisher | Pravni Fakultet Sveucilista u Zagrebu (Law School of the University of Zagreb) (PUBLISHER) |
| DOI | 10.3935/rsp.v8i3.199 |
| OpenAlex | W1965508089 |
| Language | EN |
| Citations received | 3 |
| References cited | 1 |
Globalno restrukturiranje gospodarstva osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stoljeca najvise se odrazilo na starije radnike. Buduci da je nezaposlenost tih godina u gotovo cijeloj Europi bila relativno visoka, svi socijalni partneri (vlade, poslodavci i sindikati) podržavali su smanjenje radne snage na nacin da se stimulira visak starijih radnika na odlazak u mirovinu, sto je bilo politicki mnogo prihvatljivije od nezaposlenosti mlade populacije. Iako su se strategije ranog izlaska iz radne snage nesto razlikovale u detaljima u pojedinim zemljama Europske unije, ishod je bio isti: stariji su radnici bili sistematicno i permanentno iskljucivani iz radne snage. Vise od tri cetvrtine radne snage napustalo je zaposlenost prije službene dobi za odlazak u mirovinu. Zbog usmjerenosti politika zaposljavanja na rano umirovljenje starijih radnika odnosno njihovo iskljucivanje, neki autori takav pristup nazivaju naprosto kulturom ranog izlaska iz aktivnosti. Sedamdesetih, osamdesetih i pocetkom devedesetih godina ona je, kao jedna od mjera za smanjivanje nezaposlenosti, pogotovo mlade populacije, prevladavala gotovo u svim europskim zemljama. U Hrvatskoj su se problemi u zaposljavanju starijih osoba javili daleko kasnije nego u nasem europskom susjedstvu. Znacajne promjene u strukturi nezaposlenosti sto su se desile u posljednjem desetljecu u nasoj zemlji isle su na ustrb upravo ove kategorije radnika. “Zbrinjavanje” starijih osoba i u nas se velikim dijelom rjesavalo prijevremenim umirovljenjem (obicno uz tzv. dokup staža), a one starije osobe koje nisu udovoljavale zakonskim uvjetima za prijevremeno umirovljenje ostale su ili nezaposlene ili su, nakon nekog vremena, “ispale” iz radne snage. Nezaposlenost starijih osoba se u posljednjih nekoliko godina ubrzano povecava. U usporedbi s ostalim dobnim skupinama, radnici stariji od 50 godina imaju daleko vecu stopu rasta nezaposlenosti. K tomu, kad jednom postanu nezaposleni (sto se sve cesce događa zbog ponovno ucestalijih stecajeva), ta skupina redovito prelazi u dugotrajnu nezaposlenost, s vrlo malim sansama da se vrati u zaposlenost. U uvjetima kada ponuda radne snage uvelike premasuje njezinu potražnju (a sto je vec duže vrijeme slucaj u nasoj zemlji), nekim skupinama, a tu svakako spadaju i stariji radnici, potrebna je posebna pomoc na tržistu rada. Stoga je pri definiranju politike zaposljavanja, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini, ovoj ugroženoj skupini potrebno posvetiti posebnu pozornost, u smislu provođenja posebnih programa za poticanje njihova zaposljavanja
Croatian · Linguistics · Theology · Medicine · Philosophy · Regional Development and Management Studies · Retirement, Disability, and Employment
| Citations per year | 0.18 |
|---|---|
| Citation span | 2009 - 2024 (16) |
| Highly cited | No |